Zaposleni
u Bosni i Hercegovini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi
željeli gotovo 30 dana. Istovremeno, više od polovine očekuje regres, a svaki
četvrti ispitanik bio bi spreman dio povišice zamijeniti za dodatne slobodne
dane.
Iako bi
godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni predah od poslovnih obaveza, za
mnoge zaposlene u Bosni i Hercegovini posao ne prestaje ni tokom odmora. Čak
42% ispitanika navodi da su nadređenima dostupni uvijek ili često, dok većina
smatra da broj dana odmora koji trenutno imaju nije dovoljan.
Pokazalo
je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je sprovela grupacija
Alma Career u okviru koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji,
među njima i MojPosao.ba.
Koliko odmora zaposleni zaista žele?
Ispitanici u Bosni i Hercegovini u
2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi
rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, njihove potrebe i očekivanja
znatno su veći: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam
dana više.
Tek 30% ispitanika smatra da ima
dovoljno slobodnih dana, dok ih 58% želi više. Dodatnih 12% navodi da postojeći broj dana odmora nije odgovarajući jer premalo slobodnog vremena negativno
utječe na produktivnost.
Potreba za dužim odmorom raste i s
godinama. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni od
30 do 45 godina 29,5, dok zaposleni stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo
potrebno 30 dana godišnjeg odmora.
Mali i domaći privatni poslodavci nude najmanje dana odmora
Broj dana godišnjeg odmora u BiH
značajno se razlikuje u zavisnosti od veličine i vlasničke strukture
poslodavca.
Zaposleni u malim kompanijama i
institucijama imaju u prosjeku 19,3 dana odmora, dok u srednje velikim organizacijama prosjek iznosi 22,2, a u velikim 22,6 dana.
Još izraženije razlike primjetne su
prema tipu vlasništva. Zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju
prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4
dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.
Ovi podaci ukazuju na jasan jaz u benefitima: zaposleni u državnom sektoru i kompanijama u stranom vlasništvu u povoljnijem su položaju od zaposlenih kod domaćih privatnih poslodavaca.
Svaki četvrti zaposleni zamijenio bi dio povišice za više odmora
Koliku vrijednost dodatni slobodni dani imaju za zaposlene pokazuje i podatak da bi 25% ispitanika u BiH bilo spremno zamijeniti povišicu za veći broj dana godišnjeg odmora. Još 43% bi takvu odluku razmotrilo u zavisnosti od iznosa povišice, dok 32% ne bi pristalo na zamjenu.
BiH pritom ima
najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uslova prihvatili više odmora
umjesto povišice: u Hrvatskoj ih je 15%, a u Sjevernoj Makedoniji 22%. Rezultat
pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego
benefit koji može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje
kvalitetnih radnika.
Odmor pod znakom dostupnosti nadređenima
Godišnji odmor za
značajan dio zaposlenih u BiH ne znači i potpuni prekid komunikacije s poslom.
Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42% ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33%, a kolegama iz drugih odjela 22%.
Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može uticati na kvalitet odmora i oporavka.
Regres očekuje tek nešto više od polovine zaposlenih
Regres ove godine očekuje 53% ispitanika u BiH, dok ga 48% ne očekuje. Među onima koji računaju na ovu naknadu, najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM.
Vjerovatnoća isplate
značajno raste s veličinom kompanije. Regres očekuje 32% zaposlenih u malim,
57% u srednje velikim i 61% u velikim organizacijama.
BiH u regionalnom poređenju
Bosna i Hercegovina po broju dana
godišnjeg odmora zauzima sredinu regionalne ljestvice.
Međutim, bez obzira na postojeće
razlike, zaposleni u sve tri zemlje željeli bi približno 30 dana odmora
godišnje. To pokazuje da očekivanja zaposlenih sve više nadilaze postojeću
praksu i da duži odmor postaje važan element kvaliteta radnog života u cijeloj
regiji.
Kada je riječ o regresu, BiH bilježi
najniži rezultat: očekuje ga 53% ispitanika, u poređenju s 59% u Hrvatskoj i
čak 87% u Sjevernoj Makedoniji.
Rezultati istraživanja poslodavcima
šalju jasnu poruku: dodatni dani odmora, mogućnost potpunog isključivanja od
poslovnih obaveza i sigurnija isplata regresa predstavljaju benefite koje
zaposleni prepoznaju i sve više vrednuju. Najveći prostor za unapređenje
postoji kod malih i domaćih privatnih kompanija, u kojima su broj dana odmora i
očekivanje regresa najniži.
Istraživanje je
provedeno tokom juna 2026. godine, a obuhvatilo je ukupno 1.145 ispitanika iz
tri zemlje. Najzastupljeniju grupu činili su zaposleni u dobi od 31 do 40
godina.
U istraživanju su bili zastupljeni ispitanici iz kompanija različitih veličina i djelatnosti, s fokusom na radno aktivno stanovništvo.
MojPosao.ba posluje u okviru kompanije Alma Career BH, specijalizirane za
usluge oglašavanja radnih mjesta, regrutacije i selekcije zaposlenih te
projekte istraživanja i razvoja tržišta rada. Alma Career BH dio je grupacije
Alma Career koja posluje u 14 evropskih zemalja.