Broj oglasa za posao u BiH manji je za 16%, ali prodajni sektor i dalje predvodi zapošljavanje, dok zdravstvo bilježi najveći rast potražnje za radnicima.
Tržište rada usporava, ali ne jednako u svim sektorima
Iako je u Bosni i Hercegovini u prvih pet mjeseci 2026. godine objavljeno manje oglasa za posao nego godinu ranije, pojedina zanimanja i sektori bilježe snažan rast potražnje. Sektor prodaje i dalje ostaje najznačajniji pokretač zapošljavanja, dok zdravstvo predvodi po rastu potrebe za radnicima.
Analiza portala MojPosao.ba pokazuje da je u periodu januar - maj 2026. godine objavljeno 3.464 oglasa za posao, što je 16% manje u odnosu na isti period 2025. godine, kada su evidentirana 4.122 oglasa.
U istom periodu broj traženih radnih pozicija smanjen je sa 8.118 na 6.663, odnosno za 18%. Iako je ukupan obim tržišta rada manji nego godinu ranije, pad nije ravnomjerno raspoređen među djelatnostima i zanimanjima. Dok pojedini sektori bilježe značajno smanjenje potražnje, drugi nastavljaju rasti i otvarati nove prilike za zapošljavanje.
Prodajni sektor i dalje nosi najveći dio zapošljavanja
Komercijala-prodaja i dalje je najznačajniji segment tržišta rada u Bosni i Hercegovini. U prvih pet mjeseci 2026. godine ova kategorija bilježi 1.443 oglasa i 3.211 otvorenih pozicija, odnosno čak 48,2% svih traženih pozicija u analiziranom periodu.
Drugim riječima, gotovo svaka druga otvorena pozicija u BiH tokom prvih pet mjeseci 2026. godine bila je vezana za sektor prodaje.
Nakon prodaje, među najtraženijim kategorijama poslova nalaze se ugostiteljstvo i turizam, transport, skladištenje i logistika, elektrotehnika i mašinstvo, te proizvodnja. U odnosu na isti period prošle godine, tržište pokazuje veću koncentraciju potražnje upravo u prodajnim i uslužnim djelatnostima.
Ko su danas najtraženiji radnici?
Najtraženiji profili u periodu januar - maj 2026. bili su prodavači, komercijalisti/prodajni predstavnici, agenti korisničke podrške, vozači/dostavljači te skladištari/magacioneri.
Podaci pokazuju da tržište rada i dalje najviše traži radnike koji su direktno uključeni u prodaju, logistiku, korisničku podršku i svakodnevne operativne procese kompanija.
Istovremeno, među profilima koji bilježe najveći rast izdvajaju se medicinske sestre i tehničari, kuhari, elektrotehničari i prodavači, što ukazuje na rastuću potrebu za stručnim i deficitarnim kadrovima.
Zajedničko većini najtraženijih zanimanja jeste da poslodavci već duže vrijeme upozoravaju na nedostatak dostupne radne snage upravo u ovim oblastima, što potvrđuje nastavak trenda deficitarnih zanimanja na domaćem tržištu rada.
Medicinski kadar sve traženiji na tržištu rada
Dok većina sektora bilježi pad ili stagnaciju, zdravstvo se izdvaja kao jedna od rijetkih djelatnosti koja bilježi snažan rast potrebe za radnicima.
Broj traženih pozicija u zdravstvu porastao je sa 104 na 164, što predstavlja rast od gotovo 58%. Rast bilježe i osiguranje, bankarstvo i IT sektor, iako u nešto manjem obimu.
Posebno je značajan podatak da zdravstvo povećava broj traženih izvršilaca uprkos nešto manjem broju objavljenih oglasa, što ukazuje na sve veću potrebu poslodavaca za zdravstvenim kadrom. S druge strane, najveći pad potražnje bilježe telekomunikacije, zanatske usluge i proizvodnja. Zanatske usluge izgubile su 181 traženu poziciju u odnosu na prethodnu godinu, dok je u proizvodnji evidentirano 165 pozicija manje.
Gdje se najviše zapošljava?
Geografski posmatrano, Sarajevo i dalje ostaje dominantno tržište rada u Bosni i Hercegovini, dok se među gradovima s najvećim brojem oglasa izdvajaju još Banja Luka, Mostar i Tuzla. U odnosu na isti period prošle godine (januar-maj), rast među vodećim lokacijama bilježe Mostar, Brčko i Banja Luka, dok je u Sarajevu evidentiran blagi pad broja oglasa.
Inostrani oglasi bilježe blagi rast
Iako i dalje čine manji dio ukupnog tržišta rada, udio inostranih oglasa nastavlja rasti. U periodu januar - maj 2026. godine oni su činili 3% ukupnog broja oglasa, u odnosu na 2% godinu ranije.
Najviše prilika za rad u inostranstvu odnosilo se na Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju i Ujedinjene Arapske Emirate, dok su među najtraženijim profilima dominirali medicinske sestre i tehničari, prodavači, radnici u proizvodnji, kuhari, skladištari i vozači. Ovi podaci potvrđuju da međunarodno tržište rada i dalje najviše traži stručne i operativne kadrove.
Zaključak
Iako tržište rada u odnosu na prošlu godinu bilježi manji obim zapošljavanja, potražnja za stručnim i operativnim kadrovima ostaje stabilna. Dosadašnji trendovi pokazuju da će upravo prodajna, zdravstvena i tehnička zanimanja i u nastavku 2026. godine ostati među najtraženijima na tržištu rada.