Nedavno istraživanje koje je objavio Papaya Global, globalna platforma za obračun plata, svrstala je Bosnu i Hercegovinu među top 10 zemalja u svijetu kada je riječ o najizdašnijem plaćenom porodiljskom odsustvu u 2025. godini. Iako nas ovakvi rezultati uvijek raduju, posebno jer se rijetko nađemo na međunarodnim listama koje nas pozicioniraju pozitivno, ostaje pitanje: koliko ova slika zaista odgovara realnosti?
Prema navedenom istraživanju, Bosna i Hercegovina nudi između 52 i 78 sedmica porodiljskog odsustva, što nas po dužini odsustva svrstava u sam svjetski vrh. Međutim, upravo tu dolazimo do važne nijanse koju međunarodne analize često ne prepoznaju - naš kompleksan administrativni sistem.
Šta analiza ne vidi?
Za razliku od mnogih navedenih zemalja, gdje su pravila jedinstvena na nacionalnom nivou, porodiljske naknade u BiH nisu regulisane centralno. One zavise od:
- mjesta prebivališta,
- kantona ili entiteta,
- lokalnih fondova i raspoloživih budžeta,
- modela isplate (u nekim sredinama isplaćuje poslodavac, u drugim kantoni ili fondovi).
To znači da iako se naša zemlja formalno može pohvaliti dugim trajanjem porodiljskog odsustva koje iznosi u prosjeku 12 mjeseci, iznos naknade, redovnost isplate i stvarna finansijska zaštita majki mogu varirati i do nekoliko puta između različitih dijelova zemlje. Upravo zato mnogi stručnjaci smatraju da međunarodne liste često “uljepšaju” stvarnu sliku.
Gdje je BiH u poređenju sa svijetom?
Zemlje poput Švedske, Estonije ili Norveške koje se također nalaze na listi ne izdvajaju se samo po dužini odsustva, već i po:
- visokom procentu isplate (najčešće 80–100% plate)
- stabilnom i transparentnom sistemu naknada,
- jakoj institucionalnoj podršci porodicama,
- jednakom pristupu za sve zaposlene, bez obzira na regiju.
Međutim, u BiH majčinstvo može imati vrlo različitu finansijsku cijenu, zavisno od toga gdje živite.
Zašto je ipak dobro da smo na listi?
Ipak, ova međunarodna poređenja imaju pozitivnu stranu:
- skreću pažnju na važnost zaštite majki i porodica,
- podižu očekivanja javnosti i standarde prema kojima građani i poslodavci procjenjuju sistem,
- motivišu donosioce odluka da ujednače praksu i smanje razlike među kantonima.
Pored toga, činjenica da se BiH našla među top 10 zemalja otvara priliku da naše tržište rada predstavimo kao društveno odgovorno, posebno u segmentu zaštite majčinstva, što je važno i za strane investitore i za domaće poslodavce.
Zaključak
Ovo istraživanje svakako je kompliment za Bosnu i Hercegovinu, ali i podsjetnik na izazove koje u realnosti još treba riješiti. Dok statistika pokazuje jedno, svakodnevno iskustvo majki širom zemlje često govori drugo.
Razlike u visini i modelu isplate porodiljskih naknada i dalje predstavljaju jedan od najvećih izazova našeg tržišta rada. Međutim, ovakvi izvještaji mogu biti snažan podsticaj da se sistem dodatno unaprijedi kako bi formalni podaci i stvarni život konačno bili u potpunosti usklađeni.